Page 9 - Larus
P. 9

Antika

                Od ve{tih zanatlija do umetnika


           Umetni~ka svest i potpis



                                                                                               VOTIVNA PLO~A
                                                                                               IZ PENTESKUFIJE
                                                                                               OKO 570. PRE N. E.
                                                                                               OSLIKANA PE~ENA GLINA, 7X10 CM
                                                                                               MUZEJ LUVR, PARIZ

                                                                                               Bog i zanatlija. Ova
                                                                                               votivna plo~a prona|ena je
                                                                                               u Posejdonovom hramu u
                                                                                               Penteskufiji blizu Korinta
                                                                                               me|u brojnim zavetnim
                                                                                               darovima tog tipa; plo~u je,
                                                                                               verovatno, bogu posvetio
                                                                                               neki zanatlija po imenu
                                                                                               Sordis, ~ije se ime vidi iza
                                                                                               figure koja stoji ispred pe}i.
                                                                                               Votivna slika i prikaz
                                                                                               tehnike. Komora za pe~enje
                                                                                               gline vidi se iz profila,
                                                                                               vratanca pe}i ~vrsto su
                                                                                               zatvorena, a iznad pe}i
                                                                                               izdi`e se gust dim. Ve{tina
                                                                                               pe~enja iziskuje veliku
                                                                                               pa`ljivost i njen proizvod ne
                                                                                               mo`e uspeti ukoliko i
                                                                                               bogovi ne priteknu u pomo}.
                                                                                               Otuda i ovi zavetni darovi
                                                                                               koji slave vezu izme|u boga
                                                                                               i zanatlije.
    34







           Shvatanje po kome umetnika nadahnjuju bo-
           govi ili muze ne prili~i starom gr~kom svetu;
           uostalom, prvobitno nije ni postojala muza li-
           kovnih umetnosti. Kada je re~ o nadahnu}u,
           ono se odnosi samo na aede.
           U gr~koj mitologiji, Dedal je savr{en primer stvarao-
           ca. Majstor tehni~kih znanja, slu`i se prakti~nom inte-
           ligencijom koja mu omogu}ava da stvori sta-
           tue u hodu, kao i da ~oveku dâ krila. Po tome,
           on je bli`i konstruktoru ili zanatliji nego umet-
           niku.
           Prvi umetnici poznati su po svom potpisu, znaku njiho-
           vog ponosa pred dovr{enim delom. Najstariji potpisi
           na skulpturi ne pojavljuju se pre arhajskog doba. To-                                    Figura i ornament.
                                                                                                Ukras ovog pehara sveden je na
           kom tog razdoblja, lepota dela bila je va`nija od imena                           minimum: dve palmete u blizini dr{ki,
           onog koji je delo izradio. Tek na kraju arhajskog do-                         glava mlade `ene u gornjem pojasu posude.
                                                                                      Ispod, izme|u dr{ki, ~itamo potpis Hermogenes
           ba, na statuama, osim posvete, potpisan je i vajar: An-                   epoiesen eme („ Hermogen me napravio”). Ime
           tenor, na primer. Ipak, treba sa~ekati V vek i Fidiju, Sko-  ATI~KI PEHAR  kerami~ara ka`e nam sama vaza.
                                                           SA CRNIM FIGURAMA
           pasa, Alkamena i Polikleta, da veliki ugled ~uvenih  POTPISAN: HERMOGEN   Pismo i slika. Ukrasna vrednost natpisa ~ini od
           umetnika postane o~igledan. Iako su njihova dela    OKO 540. PRE N. E.    njega sliku dovoljnu da se njom prekrije sud; na
                                                                   PRE~NIK 27 CM     gr~kom jeziku, slovo i slika pripadaju jedinstvenoj
           ve}inom izgubljena ili sa~uvana samo u vidu kopija, ova  MUZEJ LUVR, PARIZ  kategoriji izra`enoj glagolom graphein koji ozna~ava
           nam imena omogu}avaju da bolje pratimo razvoj gr~ke                              grafi~ku aktivnost.
           umetnosti, od Mirona do Lisipa, u IV veku i kasnije.
   4   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14