Page 5 - Larus
P. 5

Antika

                Kikladi i Krit


           Prethodnice gr~ke umetnosti: egejske misterije



           Bronzano doba bele`i svoj najraniji uspon                           @ENSKA STATUA
           na Egejskom moru, a posebno na Kikladskim                           OKO 2500. PRE N. E.
                                                                               DREVNI KIKLADI
           ostrvima i Kritu. Re~ je o sjajnim kulturama,                       MERMER SA PAROSA, VISINA 40 CM
                                                                               MUZEJ LUVR, PARIZ
           naro~ito iz ugla umetnosti. Njihovo materijal-
           no, politi~ko, dru{tveno i versko ure|enje nije                     @enska enigma. Jednostavni oblici ove `enske figure jo{
           nam, me|utim, jo{ uvek do kraja poznato.                            uvek nas dovode u nedoumicu. U stvari, o statuetama
                                                                               ovog tipa (~esto opisivanim kao idoli) gotovo se ni{ta ne
                                                                               zna. Sa~uvani ostaci njihovog arheolo{kog okru`enja,
           Minojska civilizacija, koja svoj procvat do`ivljava od
                                                                               ako uop{te i dalje postoje, naj~e{}e ukazuju na `rtve u
           XXI do XV veka pre n. e, poznata je tek od skora i jo{              vezi sa kultom mrtvih. Da li je onda ovde re~ o prikazu
           uvek smo vrlo daleko od odgovora na sva pitanja koja                umrle osobe ili sile povezane sa smr}u?
           su izbila na povr{inu zajedno sa njenim otkrivanjem.                Upro{}eni oblici.  U nedostatku dodatnih odgovora,
                                                                               mo`emo se diviti kvalitetu vajarstva koje je znalo da
           Ser Artur Evans je od 1900. vr{io iskopavanja u Kno-
                                                                               iskoristi sjaj mermera i geometrijski sklad proporcija
           sosu, na severu Krita, upoznaju}i nas tako sa kulturom              unutar jo{ uvek vrlo plitkog frontalnog prikaza, koji je u
           koju je nazvao „minojskom” po Minosu, mitskom kra-                  jednakoj meri postignut urezivanjem i modelovanjem.
           lju Krita, suprugu Pasifaje, Minotaurove majke. Upra-
           vo ovom istorijskom legendom Evans je tuma~io svoja
           impozantna otkri}a: palatu u obliku lavirinta, oslika-
           ne ukrase koji su svojom sve`inom odu{evili njegove
           savremenike i u kojima su oni prepoznali odjek ar nu-
           voa – slavna „Pari`anka” nam o tome svedo~i. Ove
           brojne, ali veoma fragmentarne freske (ponekad r|avo
           restaurisane) predstavljale su pravo otkri}e za svet
           nauke koji je tako iznenada do{ao u dodir sa najsta-
    30     rijim kritskim slikarstvom i to mnogo vremena po{to
           je gr~ko slikarstvo klasi~nog razdoblja, kako se vero-
           valo, ve} bilo u nepovrat izgubljeno.
           Kikladi
           Mermerom bogata kikladska ostrva, dala su veliki broj
           skulptura, naj~e{}e svedenih proporcija (ne ve}ih od
           prirodne veli~ine). Njihova namena nam je i dalje ne-
           poznata, jer u najve}em broju slu~ajeva ne znamo ni{ta
           o ta~nim okolnostima njihove izrade; zavetne ili veza-










                                                                        POGLED NA PALATU U KNOSOSU
                                                                        1600-1500. PRE N. E.
                                                                        REKONSTRUKCIJA MALE PALATE U KNOSOSU
                                                                        PREMA OTKRI}U SER ARTURA EVANSA
                                                                        Palata lavirint. Palata u Knososu je najprostranija od svih kritskih
                                                                        palata. Oko velikog sredi{njeg dvori{ta, na vi{e od 13 000
                                                                        kvadratnih metara, ni`u se mnogobrojne prostorije – sve~ane
                                                                        (prestona dvorana, odaje posve}ene kultu, kraljevske odaje) i one
                                                                        koje su se koristile za ~uvanje poljoprivrednih i zanatskih proizvoda
                                                                        za koje su se starali dvorski ~inovnici.
                                                                        Simbol centralne vlasti. Impozantna veli~ina ovakve jedne
                                                                        graditeljske celine, koja je, nesumnjivo, jo{ vi{e do{la do izra`aja
                                                                        zahvaljuju}i davnim rekonstrukcijama za koje je zaslu`an Evans, koji
                                                                        je ovo nalazi{te i otkrio, svedo~i o velikoj, istovremeno politi~koj i
                                                                        verskoj, mo}i kraljeva koji na dvoru oko sebe okupljaju veliki broj
                                                                        ljudi i bri`ljivo nadgledaju proizvodnju u celoj oblasti, kao {to nam
                                                                        to sugeri{e dvorska „dokumentacija” zapisivana linearnim pismom
                                                                        na glinenim tablicama.
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10