Page 10 - Larus
P. 10

ATI~KI PEHAR
                                                                                         SA CRVENIM FIGURAMA
                                                                                         PRIPISAN SLIKARU
                                                                                         LIVNICE, OKO 480. PRE N. E.
           U potrazi za izgubljenim delima                                               PRE~NIK 30 CM
                                                                                         DR`AVNI MUZEJ
           Skoro nijedno od vrhunskih dela koja su opisana u an-                         ANTI~KA ZBIRKA, BERLIN
           ti~kim tekstovima nije sa~uvano, osim ukoliko se ne
           nalazi me|u onima za koja dr`imo da su kopije ili imi-
           tacije. ^esto su nam ostala samo dela a imena su se iz-
                                                                                         U livnici bronze. Nepoznati umetnik
           gubila; i obrnuto, imena su sa~uvana a dela vi{e ne-                          dobio je ime „Slikar livnice” prema
           ma. Tako su nam, samo po imenu, poznata i trojica                             sceni koju je prikazao na ovom
                                                                                         peharu. S jedne strane vidimo trojicu
           najpoznatijih gr~kih slikara: Parasios iz Efesa, Zeuksid
                                                                                         radnika u poslu oko pe}i u jednoj
           iz Herakleje i Apel, zvani~ni slikar Aleksandra Velikog.                      livnici; ~etvrti name{ta ruku jednoj
           Deo kriti~kog posla, kada je re~ o umetnosti starog                           statui kojoj glava jo{ stoji na zemlji.
                                                                                         U blizini pe}i oka~en je alat, ali i drugi
           veka, sastojao se u poku{ajima da se sa~uvane sta-
                                                                                         delovi tela statua, kao i male votivne
           tue dovedu u vezu sa imenima velikih vajara; ova igra                         plo~e koje su tu da odobrovolje
           atribucije svodi se, ponekad, na ~isto naga|anje koje                         bogove.
           se zasniva na intuiciji ili pretpostavljenoj sli~nosti sa                     Igra pogleda. Na suprotnoj strani
                                                                                         pehara dva radnika poliraju statuu
           izgubljenim delima. Ipak, u studijama posve}enim
                                                                                         ratnika pred dvojicom posmatra~a
           gr~koj skulpturi, ~esto se ose}a velika potreba za tim                        koji se ve} dive dovr{enom delu.
           da se pove`u skulpture sa imenima onih koji su ih stvo-                       Da li je to vlasnik radionice, ili pre
                                                                                         kupac koji je do{ao u posetu? U
           rili.                                                                         svakom slu~aju, prikaz objedinjuje
                                                                                         ~in stvaranja dela i njegovo gledanje.
           Pre kerami~ari nego slikari
           Potpisi na vazama su stariji te tako prvi poti~u skoro
           iz vremena kada je pismo u{lo u upotrebu, krajem geo-
           metrijskog razdoblja. Glagol epoiesen („napravio”),
           mo`emo pro~itati ve} na jednom fragmentu geome-
           trijskog stila iz 720. godine pre n. e. (na kome nije
           sa~uvano i ime majstora). Na vazama su ~e{}e potpi-
           sani kerami~ari nego slikari, jer izgleda da je u ve}ini
           slu~ajeva vlasnik radionice, odgovoran za njen rad, i
                                                                                                                   35
           sam bio kerami~ar. Iako za mnoge vaze ne znamo ime
           autora (moderni istra`iva~i daju im izmi{ljena imena)
           slikare vazâ kao {to su Klitija, Egzekija, Eufronije, Du-
           ris, Makron i Midija ipak poznajemo zahvaljuju}i tome
           {to su ostavili svoj potpis.
           Slika umetnika
           Kad slikari vazâ prikazuju kerami~are ili vajare na ra-
           du, oni to ne ~ine iz `elje za dokumentarnim pre-
           no{enjem stvarnosti, niti zbog umetni~ke narcisoid-
           nosti, ve} da poka`u svoj odnos sa bogovima koji se
           za ovu delatnost i lepotu njihovih dela blagonaklono
           zauzimaju pred o~ima kupca ili posmatra~a.
                                                     RATNIK U BORBI,
                                                  NAZVAN „GLADIJATOR
                                                          BORGEZE”
                                                  POTPISAN: AGASIJE IZ EFESA
                                                       OKO 100. PRE N. E.
                                                         MUZEJ LUVR, PARIZ

                                        Gladijator ili ratnik?  Ova statua duguje
                                       svoj naziv „gladijator Borgeze” zbirci u kojoj
                                             se nalazila pre ulaska u Luvr, kao i
                                           anahronizmu zbog koga je u ovom liku
                                            borca gre{kom prepoznat gladijator.
                                           Ova statua zapravo predstavlja junaka
                                                            u borbi.
                                      Kopija ili original?  Ovog ratnika, mermernu
                                        kopiju originala u bronzi, kako to pokazuje
                                         deblo drveta koje podupire desnu butinu
                                          statue, potpisao je „Agasije iz Efesa, sin
                                        Dositeja”. Ve} od I veka pre n. e. Rimljani su
                                           bili zadivljeni gr~kom umetno{}u, {to
                                       rezultira izradama kopija brojnih gr~kih dela.
                                        Kvalitet ove kopije opravdava ponos njenog
                                       autora, ali ime vajara prvobitnog dela ostalo
                                                      nam je nepoznato.
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15