Page 4 - Larus
P. 4

okvir samo jedne scene. Malo-pomalo, dvorska umet-
           nost odr`ala se sve do pada akadske dinastije 2200.
           godine. Tokom sumerske renesanse, koja je zapo~ela
           sa kraljem Gudeom, slika o u~enom kralju smeni}e sli-
           ku o vladaru svedr`itelju celog sveta.
           Egipatska umetnost, ve~ni `ivot posle smrti
           Istovremeno, u Egiptu se utvr|uje hijeratska umetnost
           koja ima jasno odre|ena pravila i koja je u tesnoj ve-
           zi sa hijeroglifskim znacima. Faraon, bi}e izme|u
           ~oveka i boga, svima predstavlja uzor. Boje i linije sla`u
           se na reljefima kao na slikama da bi do~arale svet bo-
           gova i ve~ni `ivot posle smrti. Na osnovu jasno usta-
           novljenih pravila, ovekove~uje se ljudski lik: obrazac
           je va`niji od verodostojnosti. Lice se vidi iz profila, oko
           spreda; ramena, poprsje, ruke i {ake predstavljeni su
           spreda a noge iz profila tako da je jedna noga uvek, i
           kada lik stoji, prikazana u iskoraku u odnosu na dru-
           gu. U skulpturi se name}e frontalnost. Uprkos nepro-
           menljivosti kanona, tokom vremena do}i }e do nekih
           stilisti~kih novinâ. Tako, za vreme kratke vladavine
           Amenofisa IV – Akhenatona odigrala se takozvana
           „amarnijska” revolucija, koja, na estetskom planu te`i
           realisti~nijem prikazivanju, kao {to nam svedo~i Ne-
           fertitina bista koja se ~uva u Berlinu. Slede}e razdo-
           blje, pod XXI dinastijom, obele`eno je napu{tanjem
           amarnijskih inovacija, posebno pod uticajem mo}nog
           sloja Amonovih sve{tenika. Slavljenje bogova i
           o~uvanje grobnica ponovo su postali najva`niji. Mu-                                                     29
           mije se i dalje sahranjuju sa svojim ukrasnim maska-
           ma i nakitom, da tako stanu pred Ozirisa.
           Po{to se egipatska civilizacija zasnivala na kontinui-
           tetu verskih kultova i odr`anju nepromenljivog, i po-
           red sporog opadanja car-
                                                                   POSMRTNA MASKA  Arhetipski prikaz ljudskog lika. XXI dinastiju
           stva i brojnih invazija,                                KRALJA PSUSNESA I    karakteri{e uvo|enje svojevrsnog dvostrukog
           umetni~ki oblici bili su iz-                              OKO 1000. PRE N. E.   kraljevanja kada kraljevi vladaju u Tanisu a veliki
                                                                                  sve{tenici u Tebi. Suprotno prethodnim
           vanredno dugog veka.                                   POREKLOM IZ GROBNICE U TANISU
                                                                          XXI DINASTIJA  dinastijama, ovi se vladari sahranjuju unutar
                                                                     ZLATO UKRA{ENO LAPISOM  posve}enog prostora, svako na svom posedu,
                                                                      (UZICE UKRASNE BRADE)
                                                                      I BELIM I CRNIM STAKLOM  kako bi svoje grobnice sa~uvali od plja~ke. Tako je
                                                                           (O~I, OBRVE)  i grobnica Psusnesa I otkrivena u blizini hrama u
                                                                         MUZEJ U KAIRU  Tanisu. Faraon na glavi ima kraljevsku kapu –
                                                                                  nemes, na kojoj se, s prednje strane nalazi uraeus
                                                                                  – simbol oka boga Sunca Râ, koji nas podse}a na
                                                                                  bo`ansku prirodu svemo}nog Faraona.









                                                                Pobeda kralja koji jo{ za `ivota postaje bog. Naram-Sin je ~etvrti kralj
                                                                semitske dinastije iz Akada. Njegovu mo} i njegove te`nje da ovlada svetom,
                                                                umetnost sistemati~no veli~a. Ova stela je o~igledan primer. Sve je tu da slavi
                                                                ratni~ku i bo`ansku mo} kralja: njegova veli~ina u odnosu na druge likove; njegov
                                                                {lem ukra{en rogovima; njegov polo`aj na ~elu vojske, gore na planini, naspram
               STELA NARAM-SINA,                                vrha; njegovi atributi (luk, koplje) i propast njegovih neprijatelja. Pobe|eni
                   KRALJA AKADA                                 neprijatelj je planinski narod sa Zagrosa, kao {to to pokazuje fragmentarni zapis
                   OKO 2250 PRE N. E.                           u gornjem levom delu. U XII veku pre n. e, jedan drugi zapis uklesan je na vrhu
                                                                stele radi uspomene na pobedu Elamita nad vavilonskim gradom Siparom, {to
             RELJEF, RU`I~ASTI PE{~AR, 200X105 CM               obja{njava i preno{enje ove stele u Suzu u vidu ratnog plena.
                     MUZEJ LUVR, PARIZ
   1   2   3   4   5   6   7   8   9