Page 6 - Larus
P. 6

ne za pogrebne obi~aje, one su prvenstveno usred-                               PRIVEZAK SA P~ELAMA
                                                                                           1800-1700. PRE N. E.
           sre|ene na ljudsku figuru, prikazanu do krajnosti
                                                                                           KRALJEVSKA NEKROPOLA, MALIA
           pojednostavljeno, na na~in blizak savremenoj umet-                              ZLATO, {IRINA 4,7 CM
                                                                                           ARHEOLO{KI MUZEJ, IRAKLION
           nosti.
                                                                                           Minijaturni svet. Ovaj privezak,
           Santorini                                                                       tipi~an primer rasko{i i
           Otkri}a koja su usledila nakon 1967. na ostrvu Tiri (San-                       prefinjenosti mikenskog nakita,
                                                                                           kombinuje kovane listi}e zlata,
           torini), sme{tenom izme|u Kiklada i Krita, duboko su
                                                                                           filigran i granulaciju. Dva
           promenila na{a uverenja. Akrotirij, naselje uni{teno                            shematski prikazana insekta,
           u vulkanskoj erupciji krajem bronzanog doba, oko 1500.                          najverovatnije p~ele, oble}u jedan
                                                                                           kolut koji predstavlja sa}e meda.
           pre n. e, o~uvano je poput Pompeje: pepeo i lava „o-                            Iznad ove celine je okrugli kavez sa
           kamenili” su grad u odre|enom trenutku. Zahvaljuju}i                            zvoncem. Pojednostavljanje
           tome, sa~uvana je urbana celina, sa~injena od boga-                             prirodnih oblika, slo`ena igra
                                                                                           volumena i uravnote`enih krugova
           tih ku}a ~ije najlep{e obele`je predstavlja mno{tvo                             daju ovom predmetu skladnu
           fresaka koje ih ukra{avaju. Nijedna od tih kultura, ni                          ravnote`u i svevremenu eleganciju.
           minojska ni kikladska, nije nam dostupna putem pisa-
           nih dokumenata jer oni koji su sa~uvani nisu jo{
           de{ifrovani. U svakom slu~aju, nisu gr~kog porekla.
           Ove civilizacije su, naro~ito minojska, imale velikog
           uticaja na mediteranski svet.
                                                             MINOJSKI KR~AG
                                                                1400. PRE N. E.
                                                                  VISINA 25 CM
                                                          ARHEOLO{KI MUZEJ MEDITERANA,
                                                                    MARSEJ
                                 Napetost izme|u oblika i ukrasa. Kritski kerami~ar je ovom kr~agu
                                 dao istovremeno izdu`en i dinami~an oblik, do kraja izvla~e}i njegove
                                 zavojite oblike i profil. Ukrasi, morski motivi, {koljke i gotovo apstraktni
                                 srasli oblici, slobodno nabacani po ispup~enom delu suda, preuzimaju tu
                                 igru vijuga umno`avaju}i njihovo kru`no kretanje, koje se zbog svog obilja
                                                                 naziva „baroknim”.
                               Zna~ajna rasprostranjenost kritskih dela u Egiptu. Pronalazak ove minojske
                                vaze u Egiptu potvr|uje {irenje kritskih dela prema Nilu, odakle su se, za uzvrat,
                                  mnogobrojni predmeti izvozili na Krit. Upravo zahvaljuju}i ovim kontaktima i
                                mo`emo da utvrdimo hronologiju minojske epohe polaze}i od bolje poznate            31
                                                            egipatske periodizacije.



















                                                                                 MORSKI PEJZA`
                                                                                 OKO 1500. PRE N. E.
                                                                                 FRESKA IZ KU}E NA ZAPADU
                                                                                 TIRE (SANTORINI), DETALJ
                                                                                 VISINA 43 CM, UKUPNA DU`INA 390 CM
                                                                                 NACIONALNI MUZEJ, ATINA


                                                                                 Jedinstvena freska. Celina ove duga~ke freske
                                                                                 protezala se najverovatnije preko sva ~etiri zida
                                                                                 odaje u jednoj ku}i u Tiri (Akrotirij) koja je bila
                                                                                 zatrpana vulkanskom kataklizmom. Mala flota plovi
                                                                                 du` morske obale posute naseljima.
                                                                                 Umetnost pejza`a. Velika preciznost detalja i rasko{
                                                                                 boja odlikuju ovaj pejza`. Raspored figura po
                                                                                 spratovima daje mu dubinu i `ivost: brodovi u prvom
                                                                                 planu, iza njih mo}na arhitektura gradova, a iznad
                                                                                 njih stenovite vrleti, po kojima lovci gone divlja~.
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11