Page 11 - Larus
P. 11

Antika

                Prikazivanje bogova i mrtvih


           U~initi vidljivim



           U figurativnom predstavljanju, vajarski pri-
           kazi u ~ast bogova i pokojnih ne slu`e samo  „ /.../ Fidija i Praksitel, jesu li se oni popeli na nebo, jesu li tamo uzeli
           tome da reprodukuju vidljivi, ve} ~esto da pri-  otisak bo`jeg obli~ja i zatim ga prikazali u svojoj umetnosti? Ili je pos-
           bli`e nevidljivi svet.
                                                       tojalo ne{to drugo {to je vodilo njihovo stvarala{tvo? – Ne{to drugo,
           Gr~ka plastika je od samog po~etka slu`ila prikazi-  re~e Apolonije, ne{to {to odi{e mudro{}u /.../. Ma{ta /phantasia/,
           vanju bogova i mrtvih. Veoma rano, gr~ki su bogovi  ona je na~inila ova dela, stvoriteljica mudrija od opona{anja /mime-
           uzeli ljudski oblik. U gr~kom mnogobo`a~kom siste-  sis/ /.../. Umetnik koji `eli da zamisli Zevsa, treba da ga vidi na nebu,
           mu ne postoji svet po kome bi se bogovi kretali. Ia-  sa godi{njim dobima i zvezdama, kako je to nekada poku{ao Fidija. ”
           ko besmrtni, oni nisu van vremena: ra|aju se i popri-  Filostrat, @ivot Apolonija iz Tijane, 6, 19, III vek pre n. e.
           maju telesni oblik. Gr~ka skulptura te`ila je da do~ara
           sjaj i lepotu bogova putem ljudskog tela idealnih obli-
           ka koje svedo~i o njihovoj bo`anskoj mo}i. Savr{eno
           telo Apolona ili Afrodite ~ini ve~nu lepotu vidljivom
           za smrtnike. Ljudi, u svom neminovnom propadanju
                                                                        Monumentalni `rtvenik. Ovaj mermerni reljef, otkriven 1887.
           i prolaznosti, samo su njen bledi odsjaj. Tako su veli-
                                                                        godine u Rimu, verovatno je gr~ki original iz V veka pre n.e.
           ke kultne statue, danas izgubljene, poput Fidijinog          napravljen u ju`noj Italiji. Za ovaj kameni blok, ukra{en s tri strane,
           Zevsa iz Olimpije ili Atene Partenos, bile predmet           prvo se mislilo da je naslon nekakvog prestola, otkuda i naziv
                                                                        „tron”. Me|utim, on je mo`da, sa jo{ jednim kamenim blokom koji
           op{teg divljenja, a statua Zevsa bila je uvr{tena me|u       se ~uva u Berlinu, krasio neki monumentalni `rtvenik.
           sedam svetskih ~uda, jer su Grci govorili da i u samom  RO\ENJE AFRODITE  Ro|enje Afrodite. Glavna strana predstavlja ro|enje Afrodite koja
           Fidiji ima ne~eg bo`anskog.                      OKO 470. PRE N. E.   izranja iz morske pene. Afroditu podignutih ruku, pridr`avaju dve
                                                                TRON LUDOVIZI  `ene, verovatno Harite (Gracije), i prekrivaju je tkaninom. Igra
                                                         PAROSKI MERMER, 102 X 144 CM  nabora i providnosti nagla{ava idealnu lepotu tela boginje.
                                                            NACIONALNI MUZEJ, RIM
    36
   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15   16