Page 7 - Larus
P. 7

Antika

                Mikenska Gr~ka


           Prva gr~ka umetnost



           Najstarija vremena Gr~ke zadiru u bronza-
           no doba. U tom razdoblju (od XV do XI veka
           pre nove ere) razvijaju se razna naselja
           koja se pominju u Homerovim epovi-
           ma Ilijadi i Odiseji: Mikena, Arg,
           Pil, Itaka. Ovi epovi, za koje se
           smatra da su nastali u IX veku
           pre n. e, govore o jednom
           ve} ~etiri veka starom le-
           gendarnom dobu: oni su
           slika doterane herojske
           pro{losti.


           Hajnrih [liman, bogati samo-
           uki Nemac, koji je (gre{kom)
           bio uveren da se pomo}u Ho-
           mera mo`e na neposredan na-
           ~in razumeti i objasniti bron-
           zano doba, re{io je da prona|e
           Troju i njenu tvr|avu. Njegova
           prva iskopavanja vr{ena u Maloj
           Aziji od 1872. do 1873. bila su oven-
    32     ~ana uspehom, iako su docnija is-
           tra`ivanja njegovih nastavlja~a dovela
           do novog tuma~enja ve}ine predmeta                                                            Kraljev-
           koje je on identifikovao i do prepravljanja                                                  ska grob-
                                                                                                       nica. Ova
           hronologije koju je on predlo`io. Ipak, obo-                                              maska koju je H.
           dren svojim prvim otkri}ima, [liman je zatim                                             [liman otkrio u
                                                                                                   Mikeni, u jednom
           vr{io iskopavanja i na gr~kom kopnu, naro~ito u Mi-
                                                                                                 grobu za koji je
           keni 1874. godine, i na taj na~in otkrio u~enom svetu                                verovao da pripada
                                                                                               Agamemnonu, poti~e iz XVI
           ~itavu jednu nepoznatu kulturu tada nazvanu „miken-
                                                                                              veka pre n. e. Nalazila se
           skom” a koju danas nazivamo „heladskom” u cilju isti-                            zakopana, zajedno sa raznim
           canja njene povezanosti sa Heladom, odnosno Gr~kom                              drugim zlatnim nakitom, u jami u
                                                                                          Krugu grobova koji su zajedno
           u pravom smislu, nasuprot minojskom Kritu.                                  opasani kamenom i ukopani jedan pored
                                                                                     drugog, unutar mla|ih mikenskih zidina. Po
           „Mikena, zlatom bogata”                                             ovome se mo`e zaklju~iti da je ova grupa grobova bila
           Mikenski svet razvija se izme|u 1600. i 1100. godine pre  AGAMEMNONOVA  posebno po{tovana.
                                                          POSMRTNA MASKA
           n. e. i odlikuje se bogatstvom (Homer pominje „Mike-         Remek-delo zlatarske ve{tine. Ovo je jedan od istovremeno
                                                          1600-1500. PRE N. E.   najstarijih i najre|ih predmeta mikenske kulture, nastao pod
           nu, zlatom bogatu”) i mo}nim utvr|enjima. Dok  POREKLOM IZ GROBNICE V U MIKENI  uticajem kritskog zlatarstva. Ova maska, sa~injena iz jednog
                                                              ZLATO, VISINA 31 CM
           najva`nije grobnice u Mikeni poti~u iz XV veka, pala-  NACIONALNI MUZEJ, ATINA  istanjenog komada zlata i verovatno iskucavana na komadu drveta
           ta datira tek iz XIV veka. Postojale su i druge palate, u    sa kojeg je preuzela crte, u svojoj hijerati~nosti izra`ava neospornu
                                                                        veli~inu.
           okviru utvr|enja, u Tirintu u Argolidi i u Pilu u Mese-
           niji. U istorijskim izvorima koji su tamo prona|eni, u
           Pilu naro~ito, koristi se jedna vrsta slogovnog pisma
           – linearno B pismo, koje se razlikuje od kritskog. Godi-
           ne 1952. dokazano je da je linearnim B pismom zapisan
           tekst na gr~kom jeziku. Ovo nam otkri}e omogu}ava  „ Narod Arga je uni{tio Mikenu iz ljubomore...
           ne samo da shvatimo izvesne aspekte ekonomije i or-  Me|utim, jo{ danas postoje razli~iti delovi
           ganizacije mikenskog sveta, ve} i da se uverimo u pos-  njenih bedema, uklju~uju}i vrata nad kojima
           tojanje kulturnog i verskog kontinuiteta izme|u bron-  su lavovi: smatra se da je to delo Kiklopa, koji
           zanog doba i ranog gr~kog arhajskog doba. Izgleda da  su za Proitosa izgradili zidine Tirinta. ”
           je mikenska umetnost bila vi{e ratni~ka nego ona mi-
                                                                 Pausanija, Opis Helade, II, 16,5
   2   3   4   5   6   7   8   9   10   11   12