Page 3 - Larus
P. 3

Antika

                Po~eci: Egipat i Mesopotamija


           Umetnosti za ve~nost


































    28












                                                                  SKICA  Postavljanje u raster. Egipatski slikari i vajari pripremaju svoje
                                                                OKO 1450.
           Mesopotamska umetnost, kao i egipatska,      PRE N. E. XVIII DINASTIJA  kompozicije na drvenim plo~icama premazanim {tukom. Raster se
                                                                        radi u odnosu na lik u sede}em polo`aju {to olak{ava preno{enje
           uspostavlja odnos izme|u ~oveka, nevidljivog  DRVENA PLO~A PREMAZANA {TUKOM, 36,4 CM  proporcija sa crte`a i njihovo uve}anje na zidnoj povr{ini, bilo da je
                                                           BRITANSKI MUZEJ, LONDON
           sveta i bogova. Nepromenljivost, ~uvanje i po-               u pitanju freska ili obojen plitki reljef (bareljef). Kvadratni raster
                                                                        uskla|en je sa precizno utvr|enim kanonom koji je odre|ivao
           navljanje pro{losti jednako su va`ni kao i kon-              idealan i svevremenski prikaz ljudskih i `ivotinjskih likova. Ova
           tinuitet i stabilnost u sada{njosti. Slike se                tehnika se i danas koristi. Lik na crte`u je Tutmes III, faraon osvaja~
                                                                        koji je vladao od 1504. do 1450. Njegovo ime zna~i da je potomak
           udru`uju sa pismom i po svojoj nameni su ko-                 boga Tota. U skladu sa egipatskim obi~ajima, on nosi prega~u –
           memorativne.                                                 {endjit; na ~elu mu stoji uraeus (uzdignuta `enska kobra). Soko, sa
                                                                        desne strane, jedna je od naj~e{}e prikazivanih `ivotinja u Egiptu jer
                                                                        otelotvoruje boga Horusa, za{titnika dinastije. Uz njega je, sasvim
           Mesopotamska, ili ta~nije sumerska umetnost, koja
                                                                        prirodno, i svitak sa imenom prikazanog faraona.
           nastaje oko 3100. pre n. e, prevashodno prikazuje kra-
           ljevske parove i svetkovine. U hramovima je pohranje-
           no mno{tvo zavetnih slika. Sargon, semitski osvaja~,
           oko 2340. ujedinjuje sumerske gradove-dr`ave u jed-  „ Kod Egip}ana, umetnost crte`a mo`e se uporediti sa pleme-
           no centralizovano carstvo i stavlja umetnost u svoju
                                                            nitim drvetom ~iji je rast zaustavilo nekoliko insekata ili ne-
           slu`bu. Iako postoji briga da se postigne izvesni ana-  ka druga po{ast; ne do`ivev{i ikakvih promena, i stoga li{en
           tomski realizam, obra|ivane teme se ipak svode na
                                                             razvoja ka savr{enom izrazu, on u Egiptu ostaje isti sve do
           konvencionalno prikazivanje kraljevih pobeda na vi{e  razdoblja gr~kih kraljeva, dele}i tako sudbinu koju je ta
           nivoa.                                                  umetnost imala, ~ini se, i kod Persijanaca.
           Vek kasnije, sa Naram-Sinovom stelom dolazi do pre-                                      ”
           okreta u umetnosti jer se na njoj ova tema sa`ima u       J. J. Vinkelman, Istorija drevne umetnosti, 1781. godina
   1   2   3   4   5   6   7   8