Page 18 - Larus
P. 18

TIRANOUBICE
                                                                II VEK N. E.
                                                     (ORIGINAL: 477-476. PRE N. E.)
                                                            MERMER, VISINA 185 CM
                                                          ARHEOLO{KI MUZEJ, NAPULJ
           ne naosa, ispod galerije peristila, prote`e se friz dug
           skoro 160 m. Nalik ogromnom zavetnom reljefu, friz
           prikazuje sav atinski narod kako se u procesiji penje
           ka Akropolju tokom sve~anosti Panateneja ~iji nam
                                                    Gest osloba|anja. Ova grupa
           idealizovani prikaz daje.                 podse}a na postupak koji je
                                                     postao simboli~an: jedan uz
           Govor slike                               drugog ispru`ene mi{ice, sa
           Veliki broj statua posve}enih bogovima i junacima iz-  ma~em u ruci, Harmodije i
                                                      Aristogiton usmr}uju tirana
           ra`ava vi{e ideolo{ki nego estetski uzor. Kao {to i stra-  Hipiju. Ova epizoda datira iz
           teg svake godine u posmrtnom govoru iskazuje ~ast  510. godine. Prethodnu statuu,
           poginulim u ratu porede}i ih sa herojima iz epova, ta-  brzo podignutu na atinskoj
                                                    agori, koju su odneli Persijanci
           ko se i u skulpturi od arhajske do klasi~ne epohe najra-  480. pre n. e. zamenila je malo
           dije prikazuju epske i mitske teme. Zbog toga je i bor-  kasnije, 477. godine, ova
                                                      grupa. @rtva nije prikazana;
           ba protiv Amazonki ~e{}e prikazana nego borba protiv
                                                        jedino se slave dvojica
           Persijanaca.                              osloboditelja od kojih stariji
           Tek od IV veka, s nastankom portreta, osobenost ve-  {titi tunikom mla|eg koji
                                                      zadaje smrtonosni udarac.
           likih dr`avnika po~inje vi{e da se prikazuje.
           Po{to je umetnost izrade novca povezana sa civilnom  ^esto kopirana grupa.
                                                     Ova rimska kopija opona{a
           vla{}u koja izdaje taj novac, takva umetnost sna`no je  original koji su u bronzi
           pro`eta politi~kom i verskom ideologijom. Ve}ina  izradili Kritija i Nesiot poznati
                                                     po raznim delima. Glava sa
           arhajskih nov~i}a prikazuje bogove grada. Me|utim,  bradom nedostaje na ovoj
           sa Aleksandrovim naslednicima u III veku pre n. e.  kopiji; ona je pozajmljena sa
           pojavljuje se na njima herojski portret osniva~a Ma-  jedne druge sli~ne kopije,
                                                    tako|e iz rimskog doba. Kada
           kedonskog carstva.                        su Rimljani kopirali ovakvu
                                                      grupu (prona|en je kalup
                                                         jedne od glava me|u
                                                       ostacima jedne vajarske
                                                   radionice u Bajama) morali su
                                                    znati smisao ovog ~ina i lako
                                                            su ga prisvojili.                                      43



                                                           „ Aleksandru je, pre svega, bilo stalo da mu lik ne nagrdi rad
                                                            mno{tva umetnika, te, kako bi bio siguran u sliku svoga lika
                                                             koji ostavlja potomstvu, on je {irom svog carstva proglasio
                                                             edikt o zabrani prikaza careva lika, kako u bronzi tako i u
                                                            slikarstvu i urezu; uz to jedino je Lisip mogao do mile volje li-
                                                              ti njegov lik u bronzi, samo Apel ga je mogao do~aravati
                                                                                                      „
                                                                  bojama, samo Pirgotel urezivati svojim dletom.
                                                                          Apulej, Florides, VII, 4-5, II vek n. e.





                                                   SAMOUBISTVO GALSKOG RATNIKA
                                                   PERGAMSKA {KOLA, RIMSKA KOPIJA
                                                   (ORIGINAL U BRONZI: OKO 220. PRE N. E.)
                                                   MERMER, VISINA 211 CM
                                                   NACIONALNI MUZEJ, PALATA ALTEMPS, RIM

                                                   Ideologija pobede. Helenisti~ka umetnost razvila je jaku sklonost ka prikazivanju
                                                   izra`ajnih grupa, ponekad nasilnih, u pokretu. Ova grupa, koja prikazuje samoubistvo
                                                   jednog Gala ~ija je `ena ve} mrtva, deo je ve}e skulptorske celine u slavu na pobede
                                                   Atala I koje je ovaj posvetio bogovima na atinskom Akropolju.
                                                   Varvarsko nasilje. Kopije sa~uvane do danas svedo~e o uspehu ovakvih motiva koji
                                                   su se lako mogli prilagoditi rimskim osvajanjima. Ponekad shva}eno kao primer
                                                   stoicizma, samoubistvo ovog varvara pokazuje, naprotiv, njegovu nespremnost da
                                                   prihvati poraz i okrutnost njegovih obi~aja. Slo`ena kompozicija grupe koja se zasniva
                                                   na dugim dijagonalama i suptilnim preklapanjima planova, odra`ava i istan~ani smisao
                                                   za volumen i izvanredno vladanje uglovima gledanja.
   13   14   15   16   17   18   19   20   21   22