Page 19 - Larus
P. 19

Antika

                Vaze za mrtve


           Spomenici i `rtveni darovi


           Ati~ka keramika zauzima sredi{nje mesto u
           istoriji gr~ke umetnosti. Mnogobrojne vaze
           o~uvale su se unutar grobnica i tako dospele
           do nas.

           Gr~ki pogrebni obi~aji podstakli su zna~ajnu umetni~ku
           proizvodnju. Potreba da se grob obele`i kamenom, za-
           tim stelom ili statuom delimi~no obja{njava rani raz-
           voj vajarstva, ali, isto tako, i keramike u Atini. Prve ve-
           like vaze ukra{ene tzv. „geometrijskim stilom” (u VIII
           veku) slu`ile su obele`avanju groba i prino{enju te~nih
           `rtava na njemu. Takav je i veliki geometrijski krater,
           nazvan po majstoru iz Dipilona, koji poti~e sa dipilon-
           skog groblja u Atini. Postavljen iznad groba umrlog,
           slu`io je prino{enju te~nih darova koji simbolizuju ve-
           zu izme|u `ivih i pokojnika. U gornjoj zoni predstav-
           ljen je pokojnik na odru koga nose na kolima iza kojih
           ide duga povorka narika~a. U donjoj zoni povorka rat-
           ni~kih kola, kojima upravljaju likovi sa {titovima u obli-
           ku osmice, prolazi odaju}i po~ast pokojniku. Tako je
           ritual pogreba zauvek zabele`en na spomeniku koji oz-
           na~ava ve~nu ku}u umrlog. Krajem V veka opao je iz-
           voz atinskih vaza pa tako radionice u Velikoj Gr~koj
           (gr~ki deo ju`ne Italije: Apulija, Lukanija, Kampanija)
    44     preuzimaju tr`i{te na zapadnom Mediteranu. Grn~ars-
           ka ~etvrt, u blizini dipilonskih vrata na severozapadu
           Atine, nalazi se pored groblja i zove se Kerameik.
           Vaza na grobu
           Mnoge vaze polagane su tako|e i unutar grobova, jo{
           od pojave geometrijskog stila i tokom ~itavog arhajskog
           a zatim i klasi~nog razdoblja. Zato nam je keramika ta-
           ko dobro poznata. Etrurci su na isti na~in prinosili pos-
           mrtne darove unutar grobnih odaja, pravih podzem-
           nih ku}a gde su se vaze o~uvale gotovo netaknute.
           Kvalitet gr~kih vaza, korintskih, zatim naro~ito ati~kih,
           privukao je etrurske kupce koji ih nisu samo kopirali
           ve} i uvozili u velikom broju. Ve}ina vaza koje se da-
           nas ~uvaju po evropskim muzejima poreklom su iz etru-
           rskih nekropola: Vul~i, ^erveteri, i posebno Tarkvinija.
           Ritualni `rtveni darovi
           Pored izrade vaza sa crvenim figurama koja se pojav-  Geometrijski stil. Ovaj stil dobio je ime po na~inu na koji su  ATI~KI KRATER
           ljuje oko 520. pre n. e. i veoma brzo zamenjuje sta-  prikazani likovi: u obliku veoma shematizovanih silueta. Jo{ u VIII  GEOMETRIJSKOG STILA
                                                   veku slikari su razvili ovaj veoma ujedna~en na~in prikazivanja kojim
           riju tehniku crnih figura (gde su likovi naslikani u vi-                         MAJSTOR IZ DIPILONA
                                                     oslikavaju ~itavu povr{inu vaze podelom na zone koje nagla{avaju  OKO 750. PRE N. E.
           du crnih silueta ucrtanih na crvenoj glinenoj podlozi)  ritam formi i gra|u same vaze (vrat, trbuh, stopa). Meandri, krugovi,  VISINA 122 CM
           razvija se tehnika na beloj podlozi koja omogu}ava raz-  trouglovi i rombovi prekrivaju, poput apstraktnog tepiha, ~itavu  NACIONALNI MUZEJ, ATINA
                                                    vazu. Ljudska figura pojavljuje se na vazama ovog stila tek oko 750.
           voj crte`a konturnih linija, {to zna~i da se ni podloga
                                                    pre n. e, naro~ito na nadgrobnim vazama, ali i u scenama borbe, na
           ni likovi dalje ne boje. Ova tehnika je ~esto primenji-                kopnu i moru.
   14   15   16   17   18   19   20   21   22