Page 10 - 503_svemir
P. 10

18 	    sunčev sistem
          Heliocentri~ni ili




          geocentri~ni sistem?








                e} u VI veku p.n.e. Pitagora je izneo   objasnio predstaviv{i ih sopstvenim sistemom
                pretpostavku da Zemlja nije ravna ve}   krugova.
          Vokrugla; kasnije je gr~ki filozof Aristotel   Kasnije, posle pada Rimskog carstva krajem
          (384–322. p.n.e.) ustvrdio da se ~itav svemir   IV veka n.e., Evropa prolazi kroz period
          sastoji od niza kristalnih koncentri~nih kru`nica   ekonomsko-kulturnog razdvajanja i velike
          na kojima su sme{tene planete, sa Zemljom   politi~ke nestabilnosti, u kome je ulagano malo
          u sredi{tu. Spolja se nalazi sfera nepokretnih   napora da se pro{ire prethodno ste~ena znanja.
          zvezda, savr{ena i nepromenljiva. Prema ovom   U rasponu od osamsto godina prave prestonice
          modelu postojalo je sedam planeta, budu}i da   nauke i kulture bili su Bagdad i Damask, a ne
          je planetom smatrano svako nebesko telo koje   Rim i Atina kao u anti~ko doba.
          se kre}e nezavisno od nepokretnih zvezda. Stoga   U Evropi po~etkom renesanse crkva je spre~avala
          su pored Merkura, Venere, Marsa, Jupitera i   prou~avanja prirodnog sveta, radije se okre}u}i
          Saturna, planetama smatrani i Sunce i Mesec.   metafizi~koj spoznaji. [to se ti~e astronomije,
          Sredi{te vasione bila je Zemlja.           crkva se ~vrsto dr`ala odbrane Aristotelovog
          U to doba asteroidi i planete Uran, Neptun i   sistema, preuzetog i kod Ptolemeja, po kojem je
          Pluton nisu bili poznati, budu}i suvi{e sitni da bi   Zemlja sredi{te svemira.
          se mogli videti golim okom.                Ptolemejsko shvatanje sadr`alo je ozbiljne gre{ke
          Gr~ki astronom Hiparh iz Nikeje, koji je `iveo   u predvi|anju polo`aja planeta; te gre{ke je bilo   Aristotelov uticaj
          izme|u 190. i 120. p.n.e., obavio je detaljnija   izuzetno te{ko odbraniti, i bile su potrebne nove   Snagom svog ugleda Aristotel (384–322. p.n.e.) „zaledio“ je
                                                                                                modele Sun~evog sistema na gotovo 1800 godina.
          prou~avanja planeta. Njegov rad nastavio je i   ideje.
          pro{irio mnogo kasnije drugi gr~ki nau~nik,
          Ptolemej (oko 100–178. n.e.), koji je slo`ena                                         Kopernikova revolucija
          kretanja planeta uo~ljiva pri du`em posmatranju
                                                                                                Jedan od nau~nika koji su poku{ali da analiziraju
                                                                                                gre{ke ptolemejskog sistema bio je Nikola
                                                                                                Kopernik (1473–1543). On je li~no obavio


          Poimanje Sun~evog sistema kroz vreme                                           LEGENDA
          A) Aristotelovsko-ptolemejska hipoteza, sa Zemljom u
          sredi{tu Sun~evog sistema; B) Kompromisni model koji   Zemlja           Sunce                  Mesec                 Merkur
          je razvio Tiho Brahe, prema kom se sve planete, osim
          Zemlje, okre}u oko Sunca; C) Kopernikov model, potpuno   Venera
          heliocentri~an.                                                         Mars                   Jupiter                Saturn



            A                                         B                                           C









                                                                          S                                      S



                                      S
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15