Page 5 - 503_svemir
P. 5

carstvo sunca          13







                         Venera
                                                    Sunce
               Mars                                          Merkur                           Porodice meseca i prstenova

                                                                       Zemlja
                                                                                              Ve}ina planeta ima, kao i Zemlja, jedan ili vi{e
                                                                                              meseca (ili prirodnih satelita). Nemaju ih jedino
                                                                                              Merkur i Venera. Sve ~etiri d`inovske planete
                                                                                              imaju veoma brojne porodice meseca koji
                                                                        Uve}ani crte` zemaljskih
                                                                        planeta i njihovih putanja.   kru`e oko planete, tvore}i svojevrsne umanjene
                                                                                              Sun~eve sisteme. Jupiter je planeta s najve}im
                                                                                              brojem meseca: poznato ih je ~ak 63, mada ih
     Saturn                                                                                   gotovo sigurno ima jo{. To je i planeta koja se
                                          Uran                                                mo`e pohvaliti satelitom najve}ih dimenzija,
                                                                                              Ganimedom, ~iji je pre~nik ve}i od Merkurovog.
                        Jupiter
                                                                                              Naro~ito je zanimljiv slu~aj Plutona, ~iji jedini
                                                                                              poznati satelit, Haron, ima pre~nik manje-vi{e
        Pojas asteroida                               Pluton
                                                                                              jednak polovini pre~nika samog Plutona, tako da
                                                                                              se ovaj par ~esto smatra dvojnom planetom.
                             Plutonova putanja je najnagnutija u odnosu na
                             orbitalne ravni drugih planeta.
                                                                                              Svet okeana
                                                                                              Evropa, jedan od glavnih Jupiterovih satelita, izgleda da
                                                                                              poseduje ogromne okeane prekrivene komadima leda koji se
                                                                                              poput ledenih bregova kre}u po njenom te~nom delu.


        km, manji je od polovine pre~nika Merkura) a   Saturn su vidljivi golim okom (i zaista su poznati
        njegova masa je ~ak samo jedna petina Mese~eve.   jo{ od anti~kog doba), mada je Merkur te{ko
        Prema astronomima, druga~ijeg je porekla od   opaziti zato {to je njegov polo`aj na nebu
        ostalih planeta.                           veoma malo udaljen od Sunca, tako da
                                                   je vidljiv samo tik pred zoru i odmah
                                                   nakon zalaska sunca. Uran je, mada
        Vidljivost planeta                         teorijski na granici vidljivosti golim
                                                   okom, promakao ljudima u antici
        Za razliku od Sunca, nijedna planeta ne sija   i otkriven je tek 1781. Neptun i
        sopstvenom svetlo{}u: one sjaje na nebu poput   Pluton, suvi{e sitni da bi se opazili
        ta~kica sli~nih zvezdama zato {to odbijaju   bez pomo}i instrumenta, otkriveni
        Sun~evu svetlost. Od svih planeta, najsvetlije   su relativno nedavno – 1846,
        deluje Venera, zato {to je relativno blizu nama i   odnosno 1930. godine.
        zato {to njena gusta atmosfera efikasno reflektuje
        svetlost Sunca. Ali i Merkur, Mars, Jupiter i



        Gasovite planete
        ^etiri dole predstavljene d`inovske planete sa~injene su
        prevashodno od gasova. Njihove dimenzije su srazmerno
        prikazane.












                                                                                                                        Neptun
          Jupiter                                                        Saturn
                                                                                                   Uran
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10