Page 10 - Knjizni blok
P. 10

Teotokos, mozaik u kupoli Hristos Pantokrator u
     crkvi Uspenja sv. Bogorodice u Dafniju, San Vi-
     tale i San Apolinare in Klase u Raveni, carigrad-
     ska Aja Sofija, ravenski enterijer mauzoleja Gale
     Plačidije, rimski Santo Stefano Rotondo ili Santa
     Marija Mađore ili San Clemente ili milanski San   Možda 165
     Lorenzo, ili čak plan starog Sv. Petra; niti pak
     o bilo kakvim tragovima klasičnih spomenika,
     grčkih, helenističkih ili
     rimskih, kao na primer                        dove; ili cigala od tesanog kamena ili crvenih
     Jupiterov hram, Diokle-                       sa zaobljenim ivicama, potpornih direka za
     cijanova palata u Splitu,                     zidove, pregrada za zaustavljanje vatre, po-
     ulaz u tržnicu u Miletu,                      dupirača; niti bilo kakvog traga od patosnih
     alžirski Timgad sa Traja-                     i poprečnih greda, ili skela, mostića, nosača,   ovde
     novim lukom, stanovima
     u Ostiji, Trajanovom                          dvostrukih ploča, zabatnih stubova, tavanskih
     tržnicom u Rimu, i opet                       greda, krovnog roglja, krovnih (zabatnih) stu-
     u Rimu, Dioklecijanove                        bova, raspinjača, bočnih podupirača, slemen-  je mesto dobro kao i sva-
     terme, Maksencijeva ba-                       jača, poprečnih veznica, umetaka, kanalića
     zilika, Karakaline terme,                     za umetanje oplate, izlivenih postolja (bar   ko drugo da se razmisli o
     Venerin hram, u blizini                       stepenice pružaju poneku pojedinost: uspra-  sablastima koje haraju u
     Zlatne kuće Neronove,                         vne površine između dva stupnja stepenica,
     Adrijanov mauzolej,                           gazišta, dva velika krajnja stuba priručja, je-  Nejvidsonovom zapisu. I s
     mauzolej Cecilije Metele                      dan na vrhu i jedan na kraju sa oglavljima,   obzirom da je više od šake
     na Vija Apiji, kanopa na                      povezani jednom izlučenom ogradom na ste-  ljudi ukazalo na sličnosti
     Hadrijanovoj vili, enteri-                    peništu koja se drži na bezbrojnim balusteri-
     jer Panteona, Hadrijanova                                  Nejvidsonovog filma i ra-
     vila u Tivoliju, ili Piazza                                znih komercijalnih produk-
     d’oro sa peristilom i paviljonima ili Flavijev
     dvorac Vila misterija u Pompeji, vila Jovis na Ka-         cija, izgleda umesno da se
     priju, Tiberijev slavoluk u Oranžu u Francuskoj,           barem ukratko ispita šta to
     Trajanov stub u Rimu, Carski forum, hram Marsa             razlikuje dokumentarce od
     Ultora, Avgustov forum, Nervin forum, Forum                                    166
     Romanum sa lukom Septimija Severa, Titov luk               holivudske proizvodnje.
     i hram Kastora i Poluksa, ili u Španiji, vodovod
     u Segoviji, ili opet natrag u Rimu, Marcelov
     teatar, Koloseum, svetilište Fortune Prvorođene,
     Preneste sa svojom aksonometričnom konstruk-  koncentrisane mokraće primetne kod dehidracije, mokraća je
     cijom, Vestin hram u Tivoliju, Forum Boarium   obično svetlije boje.
     u Rimu, Maison Carree u Nimu, ili kuća Vetti u
     Pompeji, zidovi Herkulanuma, terasa lavova iz   „Teški šok je posledica gubitka krvi u većem procentu
     Naksosa u Delosu, Kula vetrova u Atini, Atalova   od četrdeset odsto i za njega su karakteristični znaci smanjeni
     stoa na atinskoj agori, plan za grad Pergam ili   protok krvi ka srcu i mozgu. Smanjena cerebralna cirkulacija
     gradski centar u Miletu, ili Bouleuterion u Miletu   krvi najpre izaziva nemir i uzbuđenje, posle čega nastupa zbu-
     ili Apolonov hram u Didimi, hram Atine Polias
     u Prijenu, mauzolej u Halikarnasu, teatar u Epi-  njenost, zamrlost, mogućna koma i smrt. Smanjeni priliv krvi
     dauru, horagični spomenik Lisikratu u Atini, kao   ka srcu može da izazove nepravilnosti srčanog ritma.”
     i hram Zevsu Olimpijskom ili tolos u Delfima ili   U svome ogledu „Kritično stanje” objavljenom u Sim-
     Apolonov hram u Basi, ili Erehtejon na Akropo-  ple Themes (University of Washington Press, 1995) Brendan
     lju, Propileji na Akropolju, Partenon sa panate-
     naičkim ffizom, atinski Akropolj, Afajin hram u   Beinhom je izjavio da se Nejvidsonova kuća, kada su istraži-
     Egini, hram Zevsa Olimpijskog u Akragasu, hram   vači bili u njoj, nalazila u stanju teškoga šoka. „Ovo rečeno,
     Herin, ili Posejdonov ili Neptunov u Pestumu,   bez njih, ona je potpuno mrtva. Ljudi su njena životna krv.
     Apolonov-hram u Korintu, ćivot Anubisov u Hat-
     šepsutovom hramu u Devi al Bahari, ili Lavovska   Nestanak humanog elementa obeležava kraj kuće.” Ove reči
     kapija u Mikeni, ili mikenski dvorac, dvorac u   su naterale sociologa Sondru Staf da
     Tirintu, Minojev dvorac u Knosu na Kritu, – i   izjavi kako je „Kritično stanje” samo   između stanica Stiva
     čini se da je ovde zgodno mesto da se prekine,   ,još jedna koještarija više iz Beinho-  iz Još novih priča, Dani
     iako se ovde ne može prekinuti, pogotovu kad                                       mrtvaca, kao i „Tebjular”
     su nam još ostali Great Enclosme u Zimbabveu,   movog pera.” (Predavanje održano na   Amitivilski užas, Noć živih
     piramide Mikerinosova, Keopsova i Kefrenova   Our Lady of the Lake University of San   od Arabije, Poltergajst,
     u Gizi, da ne pominjemo grobnicu Nju Grendž   Antonio, 26. juna 1996).             2001, Brazil, Lorens
     u Irskoj, galeriju d’Ese u Francuskoj, kompleks   165                              Vertigo (Vrtoglavica),
     hrama Ggantija na Malti, naselje Skara Brae,   Gospodin Lutalica je odbio da otkrije   kući – zapravo Šaj  ning,
     pećine u Laskou, praistorijsku Veneru isklesanu   je li ovaj prelom teksta njegov ili Zam-  javljaju i Nejvidsonovoj
     u steni u Loselu, ili ideju za kolibu Terra Armata,   panovljev.                   su imena sablasti koje se
     dobro mesto da sa njom prestanemo, premda,
     dabome, ni ovde se ne možemo zaustaviti... 147  – Prir.                            odgovor na primedbu, da   Rozenblum piše: „Kao
                                              136                                      U svome eseju „Nema   Quarterly sv. 68, Danijel   nikakve razlike”, u Film   166
   5   6   7   8   9   10   11   12   13   14   15