Page 16 - 501_larus
P. 16

Aleksandar I od Batenberga
                                                                                                osvojio Vavilon i Suzu, spalio Per-
                                                                                                sepolj i došao do Inda. Međutim,
                                                                                                njegova izmorena vojska 324. go-
                 Dunav                                                         Aleksandrija     dine p.n.e.vratila se u Suzu.
                                                                       Jaksart
                                                                               Eshata
                                                                                                Genije strategije, Aleksandar je od
                                                                Oksus
            MAKEDONIJA                                                                          oca nasledio usavršenu vojnu for-
             Pela
                       -334                                                                     maciju, pokretljivu i laku za mane-
                     h h  Granik                             Aleksandrija                       vrisanje, koja je mnogo dugovala
              Aleksandrija          JERMENIJA                 Margijana
                Troadska                                                                        Epaminondinoj tebanskoj falangi.
                  -333             Is  Tigar  -331                      Aleksandrija            Makedonska vojska bila je dvo-
                                  -333
             Halikarnas          h h       h h Gaugamela                na Kavkazu  -326        struko podeljena. Imali su konjicu
                          Aleksandrija          M E D I J A   Aleksandrija        Orno
                                                                Arijanska
                             na Isu   Eufrat  Arbela     PA R T I J A                           i pešadiju, izdeljene na lake i teške
                            -332                                                  Ind           jedinice. U takvoj vojsci falanga je
                            Tir                                            Aleksandrija         zauzimala centralno mesto, iako je
                                  Damask            Suza                    u Arahoziji
                 Aleksandrija  -332      Vavilon               Aleksandrija           Aleksandrija  bila samo deo njenog suptilnog i
                          Gaza                                  Proftazija
                                                                                                složenog sastava. Falanga se formi-
                                             Aleksandrija  Persepolj  Aleksandrija              rala u toku bitke, njenu osnovu je
              Amonova    Memfis               u Haraksu           u Karmaniji
              Oaza                                                                              činio red ljudi koji je podrazumevao
                    E G I PAT                                                                   do 16 vojnika u dubinu. Aleksandar
                                                                                                je ispoljio originalnost na strategij-
                        Teba
                                                                                                skom planu tako što je postojeći
                                                                                                raspored prilagodio novim okolno-
                          Nil
                                                                                                stima. U njegovoj vojsci našli su se
                                           put                     Grad koji je   Imperija      osim Makedonaca i brojni stranci
             * ,  ä ä   -ä  ,ä 6    "      Aleksandra   h Bitke  Opsada  osnovao   Aleksandra Velikog  (Tračani, Krićani itd.). Shvatio je i
                                           Velikog                 Aleksandar
                                                                                                da je srce protivnikovih vojnih sna-
                                       Jugoslavije. Aleksandar I zavodi tzv.   premoći pravoslavlja i ruskog naro-  ga tamo gde je politička komanda
                                       Šestojanuarsku diktaturu (1929),   da. Radio je na zbližavanju s Fran-  vojske, tj. vladar. Napade je stoga
                                       raspuštajući parlament i zabranju-  cuskom (francusko-ruski savez,   usmeravao upravo ka toj tački.
                                       jući rad političkih stranaka. Dve go-  1891–1894). Za vreme njegove   Uređenje carstva. Aleksandar je zadr-
                                       dine kasnije, Oktroisanim ustavom   vladavine Carstvo je doživelo brz   žao veći deo persijskih institucija
                                       uvodi dvodomnu skupštinu, ali ne   ekonomski razvoj.     (sistem dažbina, podelu na satra-
                                       odustaje od centralističkog uređe-  Aleksandar III Veliki, Pela, Makedo-  pije), preuzeo je dvorski ceremoni-
                                       nja. U spoljnoj politici oslanjao se   nija, 356. godine p.n.e. – Vavilon   jal Ahemenida i upravljao državom
                                       na Francusku, a 1933. godine sklo-  323. godine p.n.e., kralj Makedonije   kao orijentalni despot. Osnovao je
                                       pio je savez Malu antantu. Poginuo   (336–323. godine p.n.e.).  brojne gradove kojima je dao ime
                                       je u atentatu u Marselju 9. oktobra   Najveći osvajač antike, sin Filipa II   po sebi. Usmerio je napore ka spa-
                                       1934, kao žrtva fašističkih separa-  Makedonskog, u mladosti je bio Ari-  janju grčke i persijske civilizacije,
                                       tista. Sa suprugom, rumunskom   stotelov učenik. Vojnu veštinu izučio   zbog čega je i podsticao stupanje
                                       princezom Marijom, imao je tri sina:   je ratujući s Tračanima i Ilirima, a   Persijanaca u vojsku i brakove iz-
                                       Petra, Tomislava i Andreja.  učestvovao je i u bitki kod Heroneje.   među predstavnika ove dve zajed-
                                       Aleksandar I od Batenberga, Verona   Nasledivši ubijenog oca 336. godine   nice.
                                       1857 – Grac 1893, prvi knez Bugar-  p.n.e., nastavio je da sprovodi plano-  Aleksandrovi naslednici. Jedino je jaka
                                       ske (1879–1886). Bio je primoran   ve za osvajanje Azije.  Aleksandrova ličnost držala carstvo
                                       da se odrekne prestola.      Početkom 334. godine p.n.e. Alek-  koje je stvorio. Posle njegove smrti
                                       Aleksandar II, Moskva 1818 – Sankt   sandar je premostio Helespont   carstvo su podelile njegove voj-
                                                                    (Dardanele). Brojno daleko nad-
                 knez Aleksandar Karađorđević  Peterburg 1881, car Rusije (1855–  moćnija vojska persijskog cara   skovođe (dijadosi). Oni će potom
                                       1881), sin Nikolaja I. Sproveo je                        postati rodonačelnici dinastija
                                       velike reforme: ukinuo kmetstvo   Darija III čekala je Makedonce na   koje su po njima i nazvane (Lagidi,
                                       (1861), uveo instituciju zemstva   obali Granika, rečice u Frigiji. Tu je   Seleukidi itd.). Njihova kraljevstva
                                       (1864), jednakost pred zakonom i   Aleksandar odneo svoju prvu azij-  činila su jedan svet od Inda do Male
                                       obaveznu vojnu službu (1874). Po-  sku pobedu (334 godine p.n.e.)   Azije u kom se razvila nova grčka,
                                       bedio je Turke u ratu 1877–1878,   i zagospodario Malom Azijom.   tj. helenistička civilizacija.
                                       ali je morao da prihvati odredbe   Nakon što je prešao Kilikiju 333.   Aleksandar VI, svetovno ime Ro-
                                       Berlinskog kongresa (1878), koji je   godine p.n.e., Aleksandar je pora-  drigo Bordžija,  Hativa, Španija,
                                       ograničio ruski uticaj na Balkanu.   zio persijsku vojsku u ravnici oko   1431 – Rim 1503, papa 1492–1503.
                                                                    Isa. Odbivši pregovore, nastavio
                                       Ubili su ga nihilisti.       je sistematsku blokadu istočnog   Ako se ima u vidu njegov privatni
                                       Aleksandar III, svetovno ime Rolan-  Sredozemlja. Pokorio je sirijsku   život, sklonost ka intrigama i nepo-
                                       do Bandineli, Sijena – Rim 1181,   obalu (osvojivši Tir i Gazu 332. go-  tizam, bio je više renesansni knez
                                       papa 1159–1181. U savezu s Lan-  dine  p.n.e.) i ušao u Egipat, gde   nego papa. Godine 1493. podelio
                                       gobardskom ligom vodio je borbu   su ga dočekali kao oslobodioca od   je novootkriveni svet na španski i
                                       protiv Fridriha Barbarose i primorao   prethodne persijske vlasti. Pošto je   portugalski deo, a njihove kraljeve
                                       ga da mu se potčini (1177). Sazvao   osnovao Aleksandriju (331. godine   zadužio za hristijanizaciju. Savona-
                                       je Treći lateranski sabor 1179. godi-  p.n.e.) napustio je Egipat, prešao   rolu, koji je ga je optužio da vodi
                                       ne, na kom je utvrđen način izbora   Tigar i Eufrat i stupio u oblast u   život neprimeren za jednog papu,
                                       pape i učvršćen centralizam u ka-  kojoj je Darije III okupio svoje sna-  ekskomunicirao je 1497. godine.
                                       toličkoj crkvi.              ge. Odlučujuća bitka odigrala se   Aleksandar VII, svetovno ime Fabio
                        Prednji deo srebrne  Aleksandar III, Sankt Peterburg   u prostoru između Gaugamele i   Kiđi, Sijena 1599 – Rim 1667, papa
            tetradrahme, izrađene u Peli (Makedo-  1845 – Livadija 1894, car Rusije   Arbele oktobra 331. godine p.n.e.   1655–1667. Godine 1665. namet-
             nija), na kojoj je prikazan Aleksandar   (1881–1894). Vodio je reakcionarnu   Ona je označila kraj dinastije Ahe-  nuo obavezu potpisivanja antijan-
                   Veliki obučen u lavlju kožu.   politiku zasnovanu na samodrštvu,   menida. Aleksandar je  potom   senističkog obrasca.
           50
   11   12   13   14   15   16   17   18   19   20   21