Page 5 - 003_it
P. 5

14.1  KONCEPT @IVOTNOG CIKLUSA RAZVOJA SISTEMA         609

                                     davaca. U isto vreme, me|utim, krajnji korisnici preuzimaju ove sajtove u najkra}em
                                     roku. Lokalno upravljanje im omogu}ava da ih br`e unapre|uju i da {tede novac
                                     tako {to ne anga`uju stru~njake svaki put kada im je potrebna mala izmena na
                                     sajtu. Kako se Web sajt razvija, firme koje se bave elektronskim poslovanjem sve
                                     vi{e uvi|aju da je pravi put razvijanje sopstvene ve{tine programiranja.
                                         U ovom poglavlju bavi}emo se izgradnjom informacionih sistema. [irok pojam
                                     razvoj sistema odnosi se na sve aktivnosti vezane za kreiranje informacionih sis-
                                     tema u organizaciji i procese njihove realizacije. Po{to se organizacioni ambijenti i
                                     op{te tehnologije tokom vremena menjaju, organizacijama su potrebni novi sistemi
                                     ili zna~ajne izmene postoje}ih sistema da bi nastavili da ispunjavaju ciljeve zbog
                                     kojih se primenjuju. Iz tog razloga, razvoj sistema je neprekidan proces u svim
                                     organizacijama koje koriste IT.
                                         Dalje }emo se baviti razli~itim pristupima razvoju od kojih zavisi verovatno}a
                                     povoljnih ishoda. Po}i }emo od koncepta `ivotnog ciklusa razvoja sistema, a za-
                                     tim }emo diskutovati o alternativama razvoja sistema (izrada prototipa, brz razvoj
                                     aplikacije, ukupan dizajn aplikacija i objektno orijentisan razvoj). U slede}a dva
                                     odeljka bi}e re~i o razvoju krajnjeg korisnika, nabavci sistema iz spoljnih izvora
                                     i odlu~ivanju za tip pristupa razvoju. Slede}i je odeljak o novim pristupima, me-
                                     todama i tehnikama koje se koriste u razvoju informacionih sistema zasnovanih
                                     na Webu. Zavr{ni odeljak se bavi kori{}enjem upravljanja kvalitetom i tehnikama
                                     planiranja projekta u cilju unapre|enja rezultata razvojnog procesa.



             14.1    KONCEPT @IVOTNOG CIKLUSA RAZVOJA SISTEMA
                                     U vreme kada se zapo~injalo sa obradom podataka, projektanti softvera nisu koristili
                                     nijednu vrstu formalnog pristupa. Oni bi jednostavno postavili korisnicima nekoliko
                                     pitanja u vezi sa onim {to bi sistem trebalo da radi i onda bi po~eli sa programiranjem.
                                     Ponekad bi ovaj pristup dao dobre rezultate, ponekad bi pretrpeo neuspeh. Neuspesi
                                     su bili dovoljno ~esti tako da se pokazalo da je neophodno primeniti formalniji
                                     pristup. Koncept `ivotnog ciklusa razvoja sistema pru`a obuhvatan okvir za formalno
                                     projektovanje i razvojne aktivnosti.
                                         Da bi se razumeo koncept `ivotnog ciklusa razvoja sistema (engl. Syncronous
                                     Data Link Control – SDLC), treba razmotriti slede}u analogiju. Poslovna firma se
                                     preseli iz jednog grada u drugi. Neko treba da kupi poslovni prostor u novom gradu.
                                     Neko treba da obezbedi telefonske linije i priklju~ke za instalacije na novoj lokaciji.
                                     Ljudi treba da pakuju, organizuju prevoz, raspakuju, rasporede name{taj i opremu
                                     na novoj lokaciji. Stvarna lista poslova ima jo{ mnogo dodatnih stavki.
                                         Zato projekat preseljenja zahteva vrlo detaljan plan. On treba da identifikuje
                                     svaki zna~ajan posao i da svaki dodeli pojedincima ili grupama unutar organizacije
                                     ili izvan nje. Svaki posao treba da ima datum po~etka i datum zavr{etka, a neki od
                                     poslova se ne mogu zapo~eti dok se neki drugi ne zavr{e. Stoga plan treba da dâ
                                     koordinate po~etka i datume zavr{etka pojedina~nih poslova u okviru ograni~enja
                                     planiranog za zavr{etak celog projekta.
                                         Ukoliko bismo poredili planove za nekoliko takvih projekata preseljenja, prona{li
                                     bismo da oni sadr`e mnogo istih poslova. Ako ulo`imo jo{ malo napora, mogli
                                     bismo da grupi{emo poslove u logi~no povezane kategorije i da ih onda sredimo
                                     po redosledu koji odgovara razli~itim fazama projekta preseljenja tokom njegovog
                                     odvijanja. Osnovne kategorije bi se odnosile na ve}inu projekata preseljenja, mada
                                     pojedina~ni poslovi mogu da se razlikuju od projekta do projekta.
   1   2   3   4   5   6   7   8   9   10