Page 16 - 503_svemir
P. 16

24 	    sunčev sistem
          Sun~eve pege








               un~eve pege uo~ene su jo{ u anti~ko doba,   poljima koja se bele`e u ovim podru~jima i
               ali njihova prava priroda nije naslu}ena;   koja spre~avaju pravilno konvektivno kretanje
          S~ak je i Keplera, 1607. godine, prevario   Sun~evog materijala.
          niz pega, za koje je pomislio da je Merkur u   Evolucija grupe pega po~inje kada se na jednoj
          prolasku preko Sun~evog diska. Zna~ajan broj   ta~ki fotosfere formira tamniji deo, pre~nika
          zapa`anja zabele`en je u kineskim letopisima sve   nekoliko hiljada kilometara, zvani pora; ve}i
          od 165. p.n.e. Najstarija zabele{ka o uo~enoj   deo pora raspr{i se otprilike za dan. Neke se
          pegi pak poti~e iz IV veka p.n.e. i pripisuje se   pak postepeno {ire dok ne zadobiju odlike pege,
          Teofrastu iz Atine, Aristotelovom u~eniku. U   to jest po~nu da prave polusenku i dosti`u
          skorije doba, Galileo Galilej je 1609. godine   dimenzije koje se kre}u od 7000 do ~ak 50 000
          „ponovo otkrio“ Sun~eve pege (mada je vodio   km. Prose~ni `ivotni vek jedne pege iznosi dve-
          dugu raspravu sa jezuitom Hristofom [ajnerom   -tri nedelje; ona se za to vreme razvija, menjaju}i
          oko prvenstva otkri}a). Posmatranje Sun~evih   oblik i dimenzije. Uglavnom, me|utim, pege
          pega doprinelo je i krizi aristotelovsko-   te`e da se formiraju u parovima ili grupama, koje
          -ptolemejskog modela, prema kom su zvezde   mogu imati prose~an `ivotni vek i do tri meseca.
          savr{ene i nepromenljive lopte. Sistematska   One se, pored toga, pomeraju po povr{ini
          osmatranja se vr{e otprilike od 1750.      Sunca, pre svega zato {to njegova rotacija nije
          Izgled i evolucija


          Sun~eve pege nam izgledaju tamne zato {to su
          hladnije od fotosfere. Oko najtamnijeg dela   Pitanje temperature
          pege, zvane umbra, nalazi se zona polusenke   Sun~eve pege izgledaju tamne zbog kontrasta sa ostatkom
          zvana penumbra. Temperatura u umbri je oko   fotosfere: hladnije su, naime, za oko 1000-1500 stepeni.  [etnja po Suncu
                                                                                                Pege se pomeraju po Sun~evoj fotosferi, kao {to pokazuju ove
          4300-4800 °K, odnosno 1000-1500 stepeni                                               tri fotografije snimljene u razmacima od 24 ~asa.
          ni`a od one u fotosferi; u penumbri se pak
          temperature kre}u od 5400 do 5500 °K. Naime,
          u umbri postoji jo{ uvek jaka svetlost, od                                            jednoobrazna. Budu}i da nije ~vrsto telo,
          otprilike 32% svetlosti fotosfere, a u penumbri                                       Sunce se br`e okre}e u ekvatorijalnim zonama
          80%, te bi stoga obe trebalo da deluju veoma                                          (gde period rotacije traje oko 27 dana) nego u
          sjajne. Zbog kontrasta s fotosferom, me|utim,                                         polarnim podru~jima (oko 31 dan).
          izgledaju tamne.
          Sni`ena temperatura u unutra{njosti pega
          izgleda da je povezana sa sna`nim magnetnim



          Ciklus pega
          Grafikon prikazuje kretanje broja sun~evih pega od
          XVII veka do danas. Jasno se mo`e uo~iti periodi~nost od
          jedanaest godina.
          200
                                                                      GODINE

          160
                 BROJ SUN^EVIH PEGA

          120



           80


           40


            0
              1660   1680   1700   1720   1740   1760   1780   1800  1820    1840  1860   1880   1900   1920   1940   1960   1980   2000
   11   12   13   14   15   16   17   18   19