Page 18 - 503_svemir
P. 18

26 	    sunčev sistem
          Zemlja








             storija Zemlje po~inje zajedno sa istorijom   kontinenta i sli~ne deli}ima neke d`inovske                                 Gornji omota~
             Sun~evog sistema, pre oko 4,5 milijardi   slagalice. One su izlo`ene stalnom kretanju
          Igodina. Njena evolucija je bila duga i    odre|enom konvektivnim strujama koje
          slo`ena; u po~etku, zbog velike toplote, Zemlja   izazivaju ponovno me{anje otopljenih                                     Donji omota~
          se nalazila u otopljenom stanju. Zbog toga su   stena ispod. Takvo kretanje, koje
          gu{}i materijali, poput gvo`|a i nikla, propali   se jo{ uvek odvija, odgovorno je
          ka sredi{tu planete, dok su lak{i, na primer   za pojavu koju su geolozi nazvali
          silikati razli~itih metala, koji su zatim bili   tektonika plo~a.
          zaslu`ni za formiranje stena, ostali na povr{ini.
          Taj proces je nazvan diferencijacija. Kada   Magnetno polje
          je zavr{ena ova pojava, temperatura Zemlje                                                                              Spolja{nje jezgro
          se snizila i to je uslovilo njeno postepeno   Zemlja funkcioni{e, sa
          o~vr{}avanje. Pored toga, s obzirom na povoljne   odre|ene ta~ke gledi{ta, kao
          uslove, velika prostranstva planetine povr{ine   ogromna dinamo-
          ostala su pokrivena vodom. Danas se smatra   -ma{ina. Interakcija izme|u                                             Unutra{nje jezgro
          da se temperatura Zemljinog jezgra kre}e oko   otopljenog metalnog jezgra
          6200 °C. Ta vrednost, uzrokovana delimi~no   u njenoj utrobi i rotacionog
          radioaktivnim raspadanjem nekih elemenata koji   kretanja planete oko sebe
          pri tom stvaraju toplotu, a delimi~no toplotnom   same stvara, naime, Zemljino
                                                     magnetno polje. Ono se
          izolacijom koju je stvorio omota~, vremenom }e   prote`e u okolni prostor
          opadati zbog postepenog tro{enja radioaktivnih   stvaraju}i magnetosferu, neku
          elemenata.                                 vrstu magnetnog mehura
                                                     oko Zemlje. Magnetosfera
          Unutar Zemlje                              ima sposobnost da nas {titi
                                                     od takozvanog Sun~evog vetra,
          Jezgro na{e planete mo`e se podeliti na dva   protoka naelektrisanih ~estica
          dela: unutra{nje jezgro sa~injeno od ~vrstih   koje poti~u sa Sunca. Upravo te
          materijala, polupre~nika 1330 km, i spolja{nji   ~estice na nebu velikih severnih i
          te~ni deo debljine 2200 km. Kre}u}i se dalje   ju`nih geografskih {irina stvaraju one
          ka spolja{njosti nailazi se na stenoviti omota~,   veli~anstvene igre svetlosti poznate kao
          debeo oko 3000 km i tako|e podeljen na     polarna svetlost.
          dva dela: donji pokriva~, koji odlikuje ~vrsta   Analizom prastarih stena izva|enih iz okeanskih
          struktura, i gornji pokriva~ koji poseduje ve}u   dubina nau~nici su otkrili da ju`ni i severni pol
          savitljivost. Gornji deo pokriva~a, debljine oko   magnetnog polja izvr{e zamenu u pravilnim
          100 km, naziva se litosfera. Iznad nje se nalazi   razmacima od oko 100 000 godina. Ne zna se
          kora, tanak sloj stena ~ija debljina varira od 10   me|utim da li se ova pojava odvija najednom ili
          km na okeanskom dnu do 50 km na kopnu.     postepeno u du`em razdoblju.               Unutra{njost Zemlje
          Litosferu ~ine ogromne plo~e, velike poput                                            Unutra{njost na{e planete sa~injena je od slojeva: jezgro
                                                                                                (unutra{nje i spolja{nje), omota~ (donji i gornji) i kora.
                                                     Zemljina atmosfera


                                                     Zemljina atmosfera, odnosno skupina gasova   I Zemljina atmosfera, koja ostaje obavijena
                                                     koji obavijaju na{u planetu, prvobitno je   oko Zemlje zahvaljuju}i sili te`e, mo`e se
                                                     stvorena od me{avine vodonika, amonijaka   podeliti na slojeve po~ev od povr{ine planete.
                                                     i metana povezanih sa ugljen-dioksidom i   U unutra{njosti ni`eg sloja, koji se zove i
                                                     vodenom parom. Vremenom je veliki deo      troposfera i prostire se sve do visine od 10-15
                                                     sastojaka prvobitne Zemljine atmosfere izgubljen   km, stvaraju se oblaci i sve meteorolo{ke pojave.
                                                     u svemiru i postepeno zamenjen gasovima iz   S penjanjem kroz troposferu temperatura se
                                                     unutra{njosti planete, kao {to su na primer   spu{ta sve do -40/-50 °C. Iznad troposfere
                                                     sumpor-dioksid, ugljen-dioksid i jo{ vodene   nailazimo na sloj koji se prostire do 50 km od
                                                     pare.                                      zemaljske povr{ine, a naziva se stratosfera. Nju




                                                     Plava planeta
                                                     Na na{oj planeti, vi|enoj iz svemira, preovla|uje plava,
                                                     boja okeana. Vide se, me|utim, i oblaci i vi{i delovi kopna.
   13   14   15   16   17   18   19