Page 24 - 505_medical_guide
P. 24

YOUR BODY AND DISEASE


                                  MI[I]NO-SKELETNI


                                  SISTEM



                                  SVAKODNEVNO KORISTIMO MI[I]E i zglobove za izvo|enje voljnih pokreta.
                                  Mnoge od ovih radnji, kao {to je hodanje, zahtevaju vrlo malo koncentracije,
                                  ali one slo`enije, kao {to je sviranje klavira, pored podsvesnog sistema
          Gra|a ~vrstog ko{tanog tkiva  koordinacije koji se uspostavlja kad se ve{tinom prvi put ovlada, zahtevaju
          Jedinice gra|e ~vrstog ko{tanog
          tkiva zovu se osteoni (ovde pri-  svesniji napor. Svi pokreti zasnovani su na mehani~kim promenama u
          kazani u popre~nom preseku).  mi{i}ima koji se gr~e ili opru`aju i na taj na~in se odre|ene kosti okre}u oko
          Osteoni se sastoje od proteinskih
          prstenova oko centralnih kanala.  svoje ose, pokre}u napred i nazad, kru`e ili klize u zglobu.
                                                                                    lu~i te~nost za podmazi-
          Skeletni mi{i}i pokre}u telo u zglobo-  koje grade brojne gredice         vanje, {to omogu}uje
          vima gr~enjem. Pored toga, oni odr`a-  (trabekule) tako posta-
          vaju stalni napon, ili tonus, koji telu  vljene da pru`aju maksi-         pokrete bez trenja. Op-
          daje oslonac potreban za uspravno dr-  malni oslonac bez prete-           seg pokreta zglobova od-
          `anje, na primer glave na vratu. Ovaj  rane te`ine.                       re|en je kako njihovom
                                                                                    gra|om tako i ligamenti-
          tonus je automatski, ali zahteva bud-  Kosti telu daju oblik i            ma koji im pru`aju sta-
          nost. Za razliku od konja, ljudi ne mo-  oslonac njegovoj gra|i.
          gu da spavaju u stoje}em stavu.  One su `ive i neprestano                 bilnost i potporu; kuk je,
            U telu postoje jo{ dve vrste mi{i}a:  se obnavljaju. Slu`e jo{ i        na primer, manje pokre-
          sr~ani mi{i}, koji se nalazi jedino u  kao rezervoari brojnih             tan od ramena. Sa druge
                                                                                    strane, kod zgloba {ake,
          grudima, i glatki mi{i}i, koji se nalaze  minerala, kao {to su kalci-     stopala i ki~me pokretlji-
          u {upljim organima kakva su creva.  jum i fosfor. Ko{tana sr`,  Gredice sun|erastog
          Ve}ina glatkih mi{i}a nije pod utica-  meka, salasta materija ko-  ko{tanog tkiva   vost je `rtvovana stabil-
          jem volje.                      ja ispunjava {upljine u  Gredice (trabekule) koje  nosti. Ove kosti poveza-
                                          kostima, proizvodi najve-  grade sun|erasto ko{tano  ne su jakim, krutim
          VRSTE KOSTIJU                   }i deo krvnih zrnaca u te-  tkivo ~ine ga lakim ali  ligamentima koji omo-
                                                                                    gu}avaju slabo pokreta-
          Kosti mogu biti razli~itih oblika i veli-  lu (v. STVARANJE KRVNIH  jakim.
          ~ina, od pljosnatih kostiju lobanje do  ZRNACA, str. 440)                 nje. Ve}ina kostiju loba-
          dugih kostiju udova. Spolja{ni sloj                             nje srasta i postaje nepokretna kad se
          svake kosti gra|en je od gustog, te-  POKRETI                   rast zavr{i.
          {kog, ~vrstog ko{tanog tkiva. Unutra-  Zglobovi, koji se nalaze na spojevima
          {njost se sastoji od sun|erastog tkiva  kostiju, prekriveni su hrskavicom koja

             FUNCTION    KAKO SE TELO POKRE]E
                                                                                      Opu{teni
            Pokretanje tela zavisi od me|usobnog  Ispravljanje ruke                   troglavi
            delovanja mi{i}a, kostiju i zglobova  Troglavi mi{i} (triceps) i          mi{i}
                                                                                      (triceps)
            pod kontrolom centralnog nervnog  dvoglavi mi{i} (biceps)
            sistema. Mi{i} spaja dve kosti i  premo{}uju suprotne strane
                                          lakatnog zgloba. Dok se
            premo{}uje zglob izme|u njih.  triceps gr~i opru`aju}i kosti
            Prilikom gr~enja, mi{i} za sobom  podlaktice, biceps se opu{ta.
            povla~i kost za koju je vezan ~ine}i
            pokret. Mi{i}i mogu samo da vuku,  Zgr~eni troglavi mi{i}     Zgr~eni
            ne i da guraju. Zbog toga su mnogi  Opu{teni dvoglavi mi{i}   dvoglavi mi{i}
            mi{i}i raspore|enu u parovima, po    Ramena kost              (biceps)
            jedan sa svake strane zgloba, tako da                         Savijanje ruke
                                                Lakatna kost
            izvode suprotne pokrete. Primer za to  @bica                  Pri savijanju ruke biceps se gr~i i
                                                                          povla~i za sobom kosti
            su dvoglavi mi{i} (biceps) i troglavi                   Zglob  podlaktice, dok se triceps opu{ta.
            mi{i} (triceps) u nadlaktici.                           lakta


          362
   19   20   21   22   23   24   25   26   27   28   29